Hipertenzija – Povišen krvni pritisak

Krvni pritisak je pritisak krvi na zid krvnih sudova. Normalan krvni pritisak je 120mmHg/80mmHg.
Imamo sistolni i dijastolni pritisak. Sistolni pritisak predstavlja vrijednost maksimalnog pritiska u trenutku kontrakcije tj. istiskivanja krvi iz srčanih komora. Dijastolni pritisak je minimalni pritisak u trenutku opuštanja tj. punjenja komora krvlju.

Šta je hipertenzija?

Prema definiciji SZO ( Svjetska Zdravstvena Organizacija ) vrijednosti sistolnog arterijskog pritiska viša ili jednaka 140mmHg i/ili dijastolnog arterijskog pritiska viša ili jednaka 90mmHg, dobijena u tri uzastopna pravilna mjerenja tokom 1-3 nedjelje, smatraju se arterijskom hipertenzijom.
Na tabeli 1 iznesena je klasifikacija arterijskog pritiska u osoba starijih od 18 godina.

Tabela 1. Klasifikacija arterijskog pritiska u odraslih osoba prema SZO

Hipertenzija po toku može biti akutna i hronična. Prema uzroku može biti primarna ( esencijalna ) čije porijeklo nije poznato i sekundarna koja je posljedica neke već prisutne bolesti. Javlja se kod bolesti bubrega, bolesti bubrežnog krvotoka, bolesti endokrinog sistema, bolesti kardiovaskularnog sistema, a može biti i neurogenog porijekla.
Primarna hipertenzija se javlja čak u 95% slučajeva. U nastanku ovog tipa hipertenzije učestvuju faktori nasljeđa i faktori okoline. Esencijalna hipertenzija je često povezana sa povećanom aktivnošću simpatičkog nervnog sistema ( usljed raznovrsnih stresnih okolnosti ), gojaznošću, šećernom bolešću, povećanom koncentracijom holesterola i triglicerida u krvi, smanjenom fizičkom aktivnošću, neadekvatnom ishranom ( masna začinjena hrana, povećan unos soli ), alkoholom i pušenjem. Obično se prvi put javlja između 30-50 godine života.
Sekundarna hipertenzija se javlja u svega 5% svih hipertenzija. Javlja se kod hroničnih bubrežnih bolesti, suženja bubrežnih arterija, hipertireoze, tumora srži nadbubrežne žlijezde, aterosklerotskih procesa velikih krvnih sudova, Cushingove bolesti, Connovog sindroma.

Simptomi hipertenzije

Pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom mogu imati raznolike simptome. Najčešći simptomi su: glavobolja ( naročito u potiljačnom predjelu ), vrtoglavica, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, nedostatak vazduha, osjećaj ubrzanog i nepravilnog rada srca.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na osnovu višestrukog mjerenja krvnog pritiska u kućnim uslovima. Dokazano je da pacijenti imaju veći pritisak prilikom mjerenja kod ljekara ( u ambulantama, bolnicama ) zbog tzv. efekta bijelog mantila. Bitno je da se vrši pravilno mjerenje pritiska. Preporučuju se aparati sa živinim stubom. Pacijent mora biti udobno smješten i odmoran. Manžetna se stavi iznad podlaktice, manometar mora biti na vidljivom mjestu. Krvni pritisak treba mjeriti na obije ruke. Bitno je u početku liječenja pritisak mjeriti i do tri puta dnevno u toku nekoliko dana i izmjerene vrijednosti evidentirati.

Liječenje

Liječenje hipertenzije je dvojako: nefarmakološko i farmakološko. Nefarmakološko liječenje podrazumijeva sprovođenje higijensko-dijetetskog režima što podrazumijeva redukciju tjelesne težine, adekvatnu ishranu, smanjen unos kafe i alkohola, povaćanje fizičke aktivnosti. Farmakološka terapija podrazumijeva pravilnu upotrebu ljekova propisanih od strane ljekara.
Preventivne mjere sastoje se u sprovođenju dijete, poštedi od fizičkih i duševnih napora, izbjegavanje masne i slane hrane. Fizička aktivnost – preporučuje se 30-60 minuta aerobne aktivnosti, 4-7x nedjeljno. Aktivnost treba biti predstavljena hodanjem, trčanjem, vožnjom bicikla ili plivanjem kombinovano sa dinamičkim vježbama izdržljivosti. Ukoliko pacijent osjeti bol u grudima i malaksalost pri naporu savjetuje se prekid teže fizičke aktivnosti.

Zašto je bitno liječiti hipertenziju???

Veoma je bitno liječiti hipertenziju, držati je pod kontrolom zbog mogućnosti razvoja komplikacija. Jedna od najčešćih komplikacija je zadebljanje i uvećanje srčanog mišića ( hipertrofija ), što može da dovede do srčane slabosti.
Česte komplikacije akutne hipertenzije su moždana krvarenja i infarkt. Hronična hipertenzija se ispoljava promjenama na krvnim sudovima različitih organa. Najčešće komplikacije su hronična bubrežna insuficijencija, promjene na krvnim sudovima oka što u teškim slučajevima može dovesti i do slepila, nastanak ateroskleroze, vaskulitisi ( upala krvnih sudova ), nakupljanje lipida, holesterola, kalcijuma i drugih minerala unutar velikih krvnih sudova.