Osmijehni se jer značiš…

Želim vas upoznati s jednim prilično napuštenim sunnetom (praksom) Allahova Poslanika, s.a.v.s. Kada čitamo siru (životopis Poslanika, s.a.v.s.), nalazimo da ovaj sunnet nazivaju „sredstvom za pridobijanje i mekšanje srca“

Od tih sredstava je i jedan pokret… Taj pokret, napušteni sunnet o kom govorimo je veoma lako izvršiti. To je, kako ga zovu, riječ bez glasa i slova… Ne traje duže od treptaja oka. Polazi sa usana, prolazi kroz kapiju tuđih očiju i završava u srcu onog kome je usmjeren. Ovaj sunnet je sadaka, a ova sadaka je stalno tekla sa usana voljenog Poslanika, s.a.v.s. To je osmijeh. Možda zvuči čudno da je osmijeh sadaka, ali Poslanik, s.a.v.s., nas, upozorava: „Nemoj smatrati bezvrijednim ništa od dobrih djela, makar to bilo da sretneš svog brata vedrim licem“. (Bilježe ga Hakim i Bejhekiž)
Kada sam se odlučila da pišem baš o osmijehu, htjela sam povezati i gledišta psihologije, religije a i kulture jer bez obzira u kojoj državi boravili, kojim jezikom govorili imamo nešto što nas zbližava i ono što umiruje naše duše a to je iskren osmijeh. Da li ste se uopšte zapitali koje značenje sa sobom nosi riječ osmijeh? Osmijeh je radnja kojom pokazujemo opuštenost psihosomatskog statusa pojedinca kroz neverbalne i facijalne izraze koji znače te predstavljaju osjećaje poput sigurnosti, opuštenosti, zabavnosti, radosti, sreće, ljubavi, mira, ugode, zadovoljstva i slično tome. Uz ovo sa vama i djelim neke zanimljive informacije poput da svaki roditelj zna da dječiji osmijeh donosi veselje, a ako nijeste znali bebe se smiju već u prvih par nedelja života, a često u snu. No nakon dva mjeseca beba će naučiti da na osmijeh odgovara osmijehom, posebno kada se neko njima smije. Osmijeh je mnogo važan korak u razvoju djeteta. Poznato je da se djeca nasmiju oko 400 puta u danu, dok će odrasla osoba to učiniti samo 20 puta. Veliki je razlog za to je stres u odrasloj dobi ali i manje vremena za zabavu. Dječije doba je ipak doba mašte i bezbrižnosti pa je i logično da se češće smiju. U prosjeku će se žena nasmijati 62 puta u danu, a muškarac 9. Jak imunitet je važan, a najlakše ga je “hraniti” osmijehom. Uz osmijeh i pozitivan pogled na život, možete ojačati i imunološki sastav jer kada se smijemo luči se dopamin koji će pojačati proizvodnju antitijela. Umjesto jabuke, nabacite osmijeh! Nije uvijek lako iz lošeg raspoloženja prebaciti se u dobro, ali istraživanja kažu da osmijeh može sve promijeniti jer će prevariti mozak da vjeruje da ste sretni, što ćei stvoriti osjećaj sreće. Istraživanja kažu kako postoji poveznica između osmijeha i dojam da je osoba pametna pa su tako u jednom istraživanju pokazali kako će se češće nasmijane osobe percipirati kao pametne. Postoji devetnaest različitih vrsta osmijeha a njih koristimo svakodnevno, a ne dolaze svi radi osjećaja sreće već njih samo šest. Tu je i osmijeh ljutnje, nervoze ali i laži. Ako želite biti primijećeni – nasmijte se. Istraživanja pokazuju kako nas osmijeh čini pristupačnima i atraktivnima. Ovo su ljudske nužnosti koje ljudi vole i trebaju. Poslanik, s.a.v.s., se osmijehivao i smijao, s tim da se više osmjehivao nego što se smijao. Bio je veseo prema ukućanima i ljudima, šalio se s njima, unosio radost, veselje i sreću u njihove duše. Od Džubejra ibn Abdullaha el-Bedželija, radijallahu‘anhu, se prenosi da je kazao: „Vjerovjesnik, s.a.v.s., mi nikada nije branio da uđem kod njega otkako sam primio islam, niti me je kad pogledao a da na njegovom licu nije bio osmijeh. Naučnici tvrde da osmijeh pozitivno utiče na psihičko stanje smirenosti i opuštanja. Danas kada je stres bolest savremenog doba, osmijeh kojem nas je naučio naš Poslanik, s.a.v.s., je savršena preventiva! Kaže psiholog Dejl Karindži: „Tražio sam od svojih učenika da odaberu po jednu osobu kojoj će se svakodnevno osmijehivati, u toku jedne sedmice. Jedan od učenika je bio trgovac, i odabrao je da se osmijehuje svojoj supruzi, koja od njega nije navikla da vidi osmijeh. “Rezultat je bio, nakon istraživanja” – kako kaže učenik– “otkrio sam novu sreću koju nisam okusio godinama unazad. To me je podstaklo da se osmijehujem svima sa kojima dolazim u dodir. Ljudi su mi zbog osmijeha uzvraćali poštovanjem i trudili se da mi budu na usluzi. Osjetio sam da je život postao ljepši, svjetliji, a preko toga, moja zarada u trgovini se povećala zbog osmijeha“. Dešavalo mi se par puta da tako prolazeći nekim sokacima da uputim osmijeh nekom djetetu, starici i nekako već bi mi ostatak dana prošao bolje nego što sam očekivala. Održati naš optimizam nije uvijek lako. S druge strane, kada napravite objektivnu procjenu, možete primijetiti da situacija i nije tako loša. Afirmacija nas može natjerati da duboko udahnemo i da se konačno nasmiješimo.

Osmijeh traje samo trenutak, a drugima može ostati kao lijepa uspomena do kraja života, i uspomena da nas po dobru pamte i nakon naše smrti.

piše: Aida Omeragić (diplomirani psiholog)